Place Tisno on Murter island Print
Surrounding area - destinations - Tisno

Tisno
Naziv Tisno dolazi od samog položaja naselja na dijelu otoka Murtera koji je najbliži kopnu i gdje je uzak (tijesan,tisan) kanal širok svega nekoliko metara. Moguće je da se i prije osnutka naselja taj lokalitet zvao Tisno.

Davna je želja Tišnjana bila da, nakon prestanka turskih opasnosti, povežu otok s kopnom mostom. Tome su se odupirala druga naselja na otoku pravdajući to povećanom opasnošću za dolazak pljačkaša i lakšim prijelazom, zbog povećane komunikacije ljudi, raznih zaraznih bolesti. Most se započeo graditi odmah nakon propasti Mletačke republike, ali je na zahtjev drugih naselja ponovno prestala njegova gradnja. lpak, uskoro se gradi i na tom mjestu ostaje do danas iako je doživio niz rekonstrukcija.

Potpuna rekonstrukcija i postavljanje novog pokretnog mosta, izvršena je u 1991. godini kada je na dan 20. kolovoza pušten u promet. Treba svakako istaći da je Tisno općinsko središte još od 1808.qodine pa do 1962. godine kada je općina ukinuta, a nadleštva preuzela općina Šibenik. Međutim, nastankom samostalne države Hrvatske, ponovno je 1993. godine ustanovljena Općina Tisno. Kao jedinica lokalne samouprave u svom sastavu imala je i naselja Pirovac i Murter, koji su se 1997., odnosno 2000. godine izdvojili u samostalne Općine Naselja iz kojih su Tišnjani doselili na otok osim Oštrice, koja je prestala postojati i danas su vezana raznim interesima za Tisno.

Nekadašnja uloga Tisnog danas je bitno promijenjena. U 19. stoljeću te u prvoj polovici 20. stoljeća Tisno je bilo osim administrativnog središta i kolijevka obrta i trgovine koja je naročito bila razvijena između dva svjetska rata. Uz obrt i trgovinu tradicionalna djelatnost je bila uzgoj loze i masline. Tisno se na ovom prostoru od svih naselja najprije počelo baviti organiziranom turističkom ponudom što je rezultiralo dolaskom stranih turista u vremenu između dva svjetska rata. Već tada je Tisno imalo pansione i hotel. Današnja uloga Tisnog je malo drukčija. Nakon prvih demokratskih izbora u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, u Tisnom je učinjen značajan iskorak, pa tako navodimo:

Ostao je administrativni centar općine ali je obrtništvo i trgovina za sada svedena na mnogo manju mjeru. Stanovništvo se i dalje bavi poljoprivredom ali ekstenzivno i s malim rezultatima. Turistička djelatnost u Tisnome je jedna od onih koje stanovništvu osiguravaju bolju egzistenciju ali je nedovoljno razvijena. U Tisnom postoji hotelski smještaj, apartmani i sobe visoke kategorije te autokamp. Novim Prostornim planom predviđaju se područja za značajno jači zalet u gospodarstvu, primjerice na lokacijama Jazine i Rastovac na kojima je predviđena gradnja hotela, turističkog naselja i autokampova, u radnoj zoni Dubrava kod Tisna smještaj ekološko čistih pogona, gradnja marine nautičkog turizma u uvali Luka u Tisnom i na krajnjem istoku otočnog dijela Tisna. Značajan resusr Tisna je ljekovito blato i peloidi u uvali Makirina, posebice za razvitak zdravstvenog turizma.

Tisno ima dobro organizirane službe bitne za svakodnevni život, između ostalog komunalnu službu, Turističku zajednicu, Dobrovoljno vatrogasno društvo koje postoji više od 25 godina i pokriva područje općina Tisno i Murter. Tisno je značajno po svom kulturno sportskom životu. U Tisnom su rođeni dva akademika, pokojni književnik Vjekoslav Kaleb, čiju smo 100. godišnjicu rođenja protekle 2005. godine svečano obilježili, te akademik Milan Meštrov koji djeluje na području ekologije. U Tisnom postoji značajna kulturna institucija KUD “Hartić” Tisno, osnovan još 1927. godine, u kojem vrijedne rezultate postiže puhački orkestar.

Pored “Hartića” kulturni život obogaćuje zbor Pučkih pjevača, posebno izvođenjem sakralnih pjesama. Sportski život obogaćuje Veslački klub Tisno koji egzistira već više od 10 godina, Vaterpolo klub Tisno, nogometni klub Otok Murter. Stanovnici Tisna iskazali su se i u obrani domovine. U Drugom svjetskom ratu na strani antifašizma bilo je 108 poginulih Tišnjana. Brojni Tišnjani sudjelovali su u Domovinskom ratu, od kojih su trojica poginuli.

Izvor: izvadak mr. sc. Josip Ćuzela i načelnik Općine Tisno Joso Stegić